× Search

Blog

Zrinka Sever

Svi znamo onaj neugodan osjećaj u tijelu neposredno prije važnog ispita ili drugog događaja, koji nam je važan. Taj osjećaj nelagode i zabrinutosti vrlo često je popraćen nemirom, umorom, problemima u koncentraciji, mišićnom napetošću, vrtoglavicom i sl. Anksioznost je, u određenim situacijama, normalna, dapače, u određenoj mjeri i poželjna, jer povećava našu učinkovitost. Njezin „korijen“ je u davnoj ljudskoj prošlosti, kada nas je ona spašavala od napada zvijeri ili pada niz strmu liticu. No, današnji je život značajno drugačiji od života naših predaka i anksioznost, koju današnji čovjek doživljava, nije uvijek primjerena „opasnosti“ situacije, u kojoj se čovjek nalazi. Anksioznost je stoga danas često pretjerana, odnosno rezultat subjektivno doživljene prijetnje ili opasnosti, koja objektivno ne postoji. Tako anksioznost može postati problem.          

Anksioznost, koja ometa svakodnevno funkcioniranje, pojavljuje se u različitim oblicima: između ostalog, često u obliku socijalne ili specifičnih fobija, u obliku paničnog poremećaja ili, pak, u obliku generaliziranog anksioznog poremećaja.

  • Osobe koje su razvile generalizirani anksiozni poremećaj neprestano brinu i strepe oko obiteljskih, poslovnih, novčanih i drugih problema- osjećaju nedefinirani, lebdeći“ strah, koji ih obuzima, ali koji ne odgovara stvarnim životnim prilikama tih osoba. Neprestano „očekuju“ da će se dogoditi nešto strašno. Te osobe se, vremenom, počnu bojati svakog slijedećeg dana, u kojem ih dočekuju iste brige i strahovi te razviju i razna oprezna ponašanja.
  • Panični napad obilježava naglo pojavljivanje i osjećaj preplavljujućeg straha, najčešće od toga da će osoba umrijeti. Tijekom paničnog napada izraženi su fizički simptomi poput lupanja srca, ubrzanog disanja i kratkog daha, znojenja te vrtoglavice. Ovi fizički simptomi dodatno prestraše osobu te se ona nađe u začaranom krugu vlastitog straha (anksioznosti) iz kojeg ne zna izaći. Vremenom osoba može, uz panični napad, razviti i agorafobiju- strah od odlazaka na (određena) javna mjesta, na kojima ima puno ljudi, a sve iz straha da će joj se na tim mjestima dogoditi panični napad te da joj neće imati tko pružati pomoć.
  • Socijalna fobija jest općeniti strah od ljudi, odnosno, situacija, u kojima bi osoba, koja je razvila taj strah, mogla biti na bilo koji način procjenjivana od drugih ljudi. To može biti strah od javnog nastupa, strah od jedenja u javnosti, odnosno strah od toga da će druga osoba pomisliti da je ova osoba glupa, manje vrijedna i sl.
  • Specifične fobije su strahovi od specifičnih stvari, pojava ili životinja, poput straha od pauka, straha od vožnje avionom ili straha od virusa… Osoba se boji predmeta svog straha te maksimalno izbjegava situacije, u kojima bi mogla doći u kontakt s istim.

Svaki ovaj oblik pojavnosti anksioznosti ima svoje specifičnosti- no, jedno im je zajedničko: anksioznost, koja ih u osnovi čini, vrlo je neugodna i čini se kao da ona oblikuje cijeli život osobe koja pati od anksioznog poremećaja raspoloženja. Jedan od najučinkovitijih psiholoških tretmana za navedene poremećaje jest kognitivno- bihevioralna psihoterapija. Kroz niz tehnika, koje klijent uči i  primjenjuje tijekom i izvan tretmana, moguće je značajno utjecati na način, na koji klijent doživljava svoju anksioznost, odnosno, moguće je značajno utjecati na njezinu pojavnost u svakodnevnom životu klijenta.

Print
Rate this article:
4.3

Contact author
Other posts by Zrinka Sever

Zrinka Sever

Contact author

x
Copyright 2022 Centar PSIVA - Izrada: X-media
Back To Top