× Search

Blog

Zrinka Sever

Opsesivno – kompulzivni poremećaj raspoloženja je poremećaj, u kojem ljude silno uznemiruju njihove vlastite misli ili interpretacije vanjskih događaja, zbog čega oni čine razna ponašanja ili ruminiraju („pretjerano“ razmišljaju), kako bi ublažili neugodan osjećaj i umirili se.

                Činjenica je da svaki čovjek ponekad brine i osjeća nelagodu ili strah vezano uz pojedine svoje misli (slike ili predodžbe). Poneki ljudi, nakon što ih neka misao uznemiri, kucnu o drvo ili kažu neku frazu tipa „Bože mi ’prosti¨“. To je posve normalno i u redu. Neki ljudi vjeruju da trebaju neke radnje izvoditi na uvijek jednak način ili preskakati određene brojeve ili, npr. linije u životu, kako im se ne bi dogodila neka „nesreća“. I to može biti normalno. Problem nastaju kada se ljudi uvijek iznova brinu, uvijek iznova boje i neprestano im na pamet padaju misli, slike ili predodžbe, koje ih silno uznemiruju. Ti ljudi svoje rituale (npr. brojenje, pranje, ruminiranje) izvode bezbroj puta tijekom dana, preciznošću, koja se doima neobičnom. „Uznemirujuće“ misli, slike ili predodžbe vraćaju se kao bumerang, a svakodnevne obaveze i zadaci, kao i odnosi s drugim ljudima, osobi postaju iznimno naporni i opterećujući.

                Ove misli, slike ili predodžbe, koje imaju uznemirujući karakter, nazivamo opsesijama. Radnje, koje osoba poduzima, kako bi smanjila uznemirenost prouzrokovanu tim mislima, nazivamo kompulzijama. Kompulzije mogu poprimiti razne oblike- od pranja, provjeravanja, brojanja, sakupljanja do intenzivnog razmišljanja o opsesiji (ruminiranja). Osobe, koje su razvile opsesivno- kompulzivni poremećaj osjećaju se sputane svojim kompulzijama, čak i „zarobljene“. Posljedice svega mogu biti velike psihičke i fizičke smetnje te veliki obiteljski, poslovni, socijalni i partnerski problemi. Život ovih osoba može postati jedna velika patnja. Primjerice, osoba koja se „opsesivno“ boji virusa, može biti ekstremno uznemirena bezbroj puta tijekom dana, kada pomisli da bi se mogla zaraziti te svaki puta, nakon takve pomisli, kompulzivno prati svoje ruke i dezinficirati površine oko sebe…

                Kao što sam napisala, kompulzije ne moraju biti samo fizičke radnje. To mogu biti i misaoni procesi. Primjerice, osoba, koja doživljava opsesivne misli, može nakon što ju ta misao uznemiri, satima kompulzivno razmišljati o toj misli, a sve kako bi se zapravo umirila. Takav oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja nazivamo „čisti OKP“, a primjer takvog poremećaja jest opsesivno- kompulzivni poremećaj, vezan uz romantičnu vezu, u kojoj se osoba nalazi, odnosno, uz osobu, s kojom je u romantičnom odnosu: osoba neprestano preispituje je li s dobrom osobom u odnosu, je li ta osoba „prava“, za nju i sl. (engl. „relationship ocd“).

                Jedan od oblika „čistog“ opsesivno – kompulzivnog poremećaja, o kojem se relativno malo priča, jest tzv. retroaktivna ljubomora (engl. „retroactive jealousy“)- u kojem osoba kompulzivno ruminira (pretjerano razmišlja) o događajima iz romantične i seksualne prošlosti svog partnera budući da ju misli vezane uz prošlost partnera silno uznemiruju. Osim ruminiranja, osoba može „umirenje“ tražiti od partnera pa ga opetovano ispitivati detalje događaja iz njegove prošlosti ili ga verbalno optuživati za događaje iz prošlosti. Ukoliko osoba ne zna komunicirati što joj se događa te zapravo, „iz emocije“ reagira prema partneru, ovaj poremećaj može izazvati ozbiljne probleme u partnerskom odnosu i kao posljedicu imati prekid veze.

                 Važno je naglasiti da svaka kompulzija osobi daje privremeno olakšanje, no, uznemirenost se vrlo brzo ponovno vraća dolaskom slijedeće opsesije. Opsesivno – kompulzivni poremećaj može se uspješno liječiti kognitivno- bihevioralnom terapijom, konkretno, tehnikom izlaganja i prevencije odgovora. Ova tehnika je iznimno snažna u smanjivanju intenziteta uznemirujućeg osjećaja koji se pojavljuje nakon opsesivne misli ili predodžbe budući da se tom tehnikom osobu uči „odolijevati“ izvođenju kompulzija nakon opsesija, čime se zapravo mozgu te osobe šalje poruka kako opsesije „nisu opasne“ te ih se ne treba bojati.

Print
Rate this article:
5.0

Contact author
Other posts by Zrinka Sever

Zrinka Sever

Contact author

x
Copyright 2022 Centar PSIVA - Izrada: X-media
Back To Top